Stolisnik je jedna od najstarijih ljekovitih biljaka Europe. Narod ga zove i hajdučka trava, a latinsko ime Achillea dobio je po Ahileju, koji je njime navodno liječio rane vojnika. Danas njegovu tradicionalnu primjenu priznaje i Europska agencija za lijekove (EMA), a znanstvenici sve bolje razumiju zašto djeluje [1, 2].
Stolisnik: kratki botanički opis
Stolisnik (Achillea millefolium L.) je trajnica iz porodice glavočika (Asteraceae), u kojoj su i kamilica i neven. Raste na livadama, uz putove i rubove šuma diljem Hrvatske. Prepoznaje se po sitnim bijelim ili ružičastim cvjetovima skupljenim u gustu štitastu cvat te po perasto razdijeljenim listovima. Odatle i naziv millefolium, „tisuću listova“. U fitoterapiji se koriste cvjetovi (Millefolii flos) i cvatući vršni dijelovi biljke (Millefolii herba) [1].
Aktivni sastojci stolisnika
Ljekovito djelovanje stolisnika potječe od nekoliko skupina tvari [2]:
- eterično ulje, koje kod nekih vrsta sadrži plavi kamazulen, isti spoj po kojem je poznata kamilica
- seskviterpenski laktoni, gorke tvari koje potiču apetit i probavu
- flavonoidi, poput apigenina, luteolina i kvercetina
- fenolne kiseline, među kojima je i klorogenska kiselina, s izraženim antioksidativnim djelovanjem
Što kaže Europska agencija za lijekove?
Odbor za biljne lijekove EMA-e 2011. je objavio monografiju o cvijetu stolisnika [1]. U njoj je kao tradicionalna primjena priznato:
- privremeni gubitak apetita
- blage grčevite probavne tegobe, uključujući nadutost i vjetrove
- blagi grčevi povezani s menstruacijom
- male površinske rane (vanjska primjena)
Oznaka „tradicionalna“ znači da se primjena temelji na dugogodišnjem iskustvu i podacima o sigurnosti, a ne na velikim kliničkim studijama.
Stolisnik za probavu
Zašto stolisnik smiruje grčeve u trbuhu, istraživao je tim Sveučilišta u Beču. Flavonoidi iz stolisnika opuštali su glatke mišiće crijeva u laboratorijskom pokusu. Najjače su djelovali kvercetin, luteolin i apigenin [3]. Autori zaključuju da čaj od stolisnika sadrži dovoljno flavonoida za takav učinak. Gorke tvari dodatno potiču lučenje probavnih sokova, zbog čega se stolisnik tradicionalno pije prije obroka [1, 2].
Stolisnik za rane i kožu
Rane su najpoznatija tradicionalna primjena stolisnika, a ovdje postoji i klinička studija. U dvostruko slijepom istraživanju na 140 žena nakon poroda, mast sa stolisnikom smanjila je bol, crvenilo, oteklinu i modrice na mjestu epiziotomije u usporedbi s kontrolnim skupinama [4].
Pokusi na životinjama to podržavaju. Mast sa stolisnikom ubrzala je zatvaranje rana u odnosu na podlogu bez biljke i poticala stvaranje kolagena [5]. U drugoj studiji ekstrakt stolisnika smanjio je upalne signale u stanicama kože. Kod miševa s promjenama sličnima atopijskom dermatitisu ublažio je simptome, smanjio gubitak vlage i povećao hidrataciju kože [6]. To su obećavajući, ali predklinički rezultati: učinak na ljudskoj koži tek treba potvrditi.
Kako se stolisnik koristi?
Prema monografiji EMA-e [1]:
| Namjena | Način primjene |
|---|---|
| Apetit | čaj od 1,5–2 g osušenog cvijeta u 250 ml kipuće vode, 2 puta dnevno, 30 minuta prije obroka |
| Probavne tegobe | isti čaj, ili 10–20 kapi tekućeg ekstrakta 2–3 puta dnevno |
| Menstrualni grčevi | čaj od 1–2 g u 250 ml kipuće vode, 2–3 puta dnevno |
| Male rane | oblog natopljen čajem od 1,5 g u 250 ml vode, 2–3 puta dnevno |
Ako probavne tegobe traju dulje od 2 tjedna, a rane ili menstrualni grčevi dulje od tjedan dana, obratite se liječniku.
Sigurnost i nuspojave stolisnika
Stolisnik se općenito dobro podnosi, ali nije za svakoga [1]:
- Alergija na glavočike: ne koristite ga ako ste alergični na kamilicu, neven, arniku ili druge biljke iz te porodice. Moguće su kožne alergijske reakcije.
- Trudnoća i dojenje: primjena se ne preporučuje jer sigurnost nije utvrđena.
- Djeca mlađa od 12 godina: ne preporučuje se zbog nedostatka podataka.
- Inficirane rane: ako se rana crveni, gnoji ili širi, potražite liječničku pomoć.
Zaključak
Stolisnik je jedna od rijetkih tradicionalnih biljaka čiju primjenu za probavu, menstrualne grčeve i male rane priznaje EMA. Laboratorijska istraživanja objašnjavaju njegovo umirujuće i protuupalno djelovanje, a prva klinička studija potvrđuje korist za cijeljenje rana. Koristite ga razumno, u preporučenim količinama, a kod alergije na glavočike potražite drugu biljku.
Ovaj članak služi informiranju i ne zamjenjuje savjet liječnika ili ljekarnika.
Literatura
- European Medicines Agency, Committee on Herbal Medicinal Products. Community herbal monograph on Achillea millefolium L., flos. London: EMA; 2011.
- Ali SI, Gopalakrishnan B, Venkatesalu V. Pharmacognosy, phytochemistry and pharmacological properties of Achillea millefolium L.: a review. Phytotherapy Research. 2017;31(8):1140–1161.
- Lemmens-Gruber R, Marchart E, Rawnduzi P, Engel N, Benedek B, Kopp B. Investigation of the spasmolytic activity of the flavonoid fraction of Achillea millefolium s.l. on isolated guinea-pig ilea. Arzneimittelforschung. 2006;56(8):582–588.
- Hajhashemi M, Ghanbari Z, Movahedi M, Rafieian M, Keivani A, Haghollahi F. The effect of Achillea millefolium and Hypericum perforatum ointments on episiotomy wound healing in primiparous women. Journal of Maternal-Fetal & Neonatal Medicine. 2018;31(1):63–69.
- Andritoiu CV, Andriescu CE, Ibanescu C, et al. Effects and characterization of some topical ointments based on vegetal extracts on incision, excision, and thermal wound models. Molecules. 2020;25(22):5356.
- Ngo HTT, Hwang E, Kang H, Park B, Seo SA, Yi TH. Anti-inflammatory effects of Achillea millefolium on atopic dermatitis-like skin lesions in NC/Nga mice. American Journal of Chinese Medicine. 2020;48(5):1121–1140.
Autor: Martina Ćustić, univ. bacc. ing. agr; fitoterapeut