Biorezonans - priroda fenomena

Redovno preskakanje obroka negativno utjče na naše zdravlje, od povećanja tjelesne težine do izgladnjivanja, crpljenja energije.

Skoro svima nama se događa da preskočimo obrok ili dva. Neko tko pokušava izgubiti težinu konzumira manje obroka tijekom dana. Drugi su prezauzeti ili kasne i nemaju vremena za obrok. Postoje i oni koje dijeta vodi u krajnost, pa izbjegavaju hranu.

Preskakanje obroka u rijetkim prilikama nije toliko loše, ali redovno preskakanje obroka može imati negativne zdravstvene efekte. Brojne znanstvene studije pokazuju da preskakanja obroka može dovesti do poremećaja u prehrani, nezdravih dobitaka na težini i loših performansi, između ostalog.

Važno je napomenuti da tijelo ne razumije razliku između gladovanja ili preskakanja obroka. To znači da tijelo reagira na isti način kada ne dobije dovoljno izvora energije. Evo što se događa s našim tijelima kada preskočimo obrok.

NAMIRNICA DANA: HELJDA 

Usprkos imenu, heljda zapravo nije žitarica nego je plodHeljda ima sva dobra svojstva cjelovitog zrnja  vrste Fagopyrum koji je u srodstvu s rabarbarom. Sjeme se suši i rascijepi. Unutar njega nalazi se jezgra, koja se upotrebljava na isti način kao i pšenica. Nepržena jezgra svijetle je boje, a kad se prži dobiva tamnu boju i zove se kaša. Heljda ima sva dobr svojstva cjelovitg zrnja - bogata je vlaknima, a ima malo masnoća i kalorija. Također sadržava neke važne sastojke koji nedostaju većini žitarica. Heljda je bogata lizinom, aminokiselinom koju tijelo ne može samo proizvesti i koje nema u većini žitarica. Također je bezglutenska namirnica te je odlična za osobe osjetljive ne gluten.

Neke dobrobiti heljde na naš organizam:

- vlakna koje sadrži pomažu u regulaciji probave 

Đumbir (ingver, imber) je oštar, aromatični rizom tropske biljke Zingiber officinale koji je u daljem srodstvu s bananom. Obitelj Zingiber ima oko 25 vrsta koje se sve mogu naći u tropskim područjima. Naziv dolazi od sanskritske riječi singabera što znači rožnat.

Đumbir je udomaćen u prahistorijsko doba negdje na području južne Azije, u grčko vrijeme je u sušenom obliku donesen na Mediteran, a jedan je od najvažnijih začina u srednjovjekovnoj Europi. Portugalci su ga uveli u Afriku, a Španjolci su ga odnijeli na Karibe. Kolač “gingerbread” potječe iz vremena srednjeg vijeka, đumbirovo pivo dolazi iz 19. stoljeća kada se đumbir u prahu posipao povrh piva u engleskim tavernama.

Pikantnost đumbira proizlazi iz gingerola, kemijskog srodnika kapsaicina iz čili paprike i piperina iz papra. Gingeroli su slabo pikantni u usporedbi sa srodnicima i najlakše se mijenjaju tijekom sušenja i kuhanja. Kada se đumbir suši, molekula gingerola gubi malu grupu bočnih atoma i prelazi u šogaol koji je dvostruko pikantniji, to je razlog zašto je suhi đumbir uvijek pikantniji od svježeg. Termička obrada smanjuje pikantnost đumbira tako što se gingerol i šogaol konvertiraju u zingeron koji je samo manjim dijelom pikantan i ima slatkastu aromu.

Kroz stotine i tisuće godina čovječanstvo je tragalo za panacejom - čudotvornim lijekom koji bi mogao izliječiti sve ljudske boljke.

Postoji li prirodan lijek koji djeluje na toliko širok spektar bolesti da zaslužuje status panaceje?

Ako bismo među najmoćnijim lijekovima svijeta morali izabrati jedan, najdjelotvorniji, taj status bi bez sumnje pripao ulju crnog kima.

Crni kim spada među najljekovitije biljke svijeta.

Za njega je poslanik Muhamed rekao da "liječi sve osim smrti", a kroz stoljeća su ga koristili mnogi poznati liječnici.

Ova biljka spominje se u Bibliji i Hadithu.

Njeno sjeme bilo je pronađeno u grobnici faraona Tutankamona.